Kolinda Grabar-Kitarović

Kolinda Grabar-Kitarović
4.[a] predsjednik Hrvatske
Na položaju 19. februar 2015 – 19. februar 2020
Premijer	Zoran Milanović
Prethodi	Ivo Josipović
Slijedi	Zoran Milanović
pomoćnik generalnog sekretara NATO-a za javnu diplomaciju
Na položaju 4. jul 2011 – 2. oktobar 2014
Prethodi	Stefanie Babst (Acting)
Slijedi	Ted Whiteside (Acting)
ambasador Hrvatske u SAD
Na položaju 8. mart 2008 – 4. jul 2011
Prethodi	Neven Jurica
Slijedi	Skračić Vice (Acting)
ministrica vanjskih poslova i europskih integracija
Na položaju 17. februar 2005 – 12. januar 2008
Premijer	Ivo Sanader
Prethodi	Miomir Žužul (vanjski poslova) ona sama (europske integracije)
Slijedi	Gordan Jandroković
ministrica europskih intergacija
Na položaju 23. decembar 2003 – 16. februar 2005
Premijer	Ivo Sanader
Prethodi	Neven Mimica
Slijedi	položaj ukinut
Lični detalji
Rođenje	29. 4. 1968. (1968-04-29) (dob: 56) Rijeka, SR Hrvatska, SFRJ (danas Hrvatska)
Politička stranka	Hrvatska demokratska zajednica (1993–2015)[1]
Supružnik/ci	Jakov Kitarović (1996–)
Djeca	Luka Katarina
Alma mater	Filozofski fakultet u Zagrebu Diplomatska akademija u Beču
Religija	rimokatoličanstvo
↑a  4. računajući prve višestranačke izbore 1990. godine. 20. predsjednik Hrvatske po ukupnom redu.

Mr. sc. Kolinda Grabar-Kitarović (Rijeka, 29. travnja 1968.), hrvatska političarka i diplomatkinja, bivša ministrica vanjskih poslova i europskih integracija od 2005. do početka 2008. Od 2008. do 2011. bila je na dužnosti veleposlanice Republike Hrvatske u Sjedinjenim Američkim Državama. Od srpnja 2011. je pomoćnica glavnog tajnika NATO-a za javnu diplomaciju.^[2] Na izborima 2015. je pobijedila Ivu Josipovića postavši prvom ženom izabranom na tu funkciju predsjednika Republike. Time se Hrvatska uvrstila u uski krug od samo desetak zemalja na svijetu koje imaju predsjednicu.^[3] Na izborima 2020. ju je porazio kandidat SDP-a i bivši premijer Zoran Milanović.

Životopis

Maturirala je u SAD-u, a u Zagrebu je 1993. godine diplomirala engleski jezik i španjolski jezik na Filozofskom fakultetu. Godine 2000. stekla je titulu magistra znanosti po završetku dvogodišnjeg poslijediplomskog studija iz međunarodnih odnosa na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu (s radom o američko-sovjetskim odnosima u doba Reaganove administracije i završetku hladnoga rata).

Svoju profesionalnu karijeru započela je u Ministarstvu znanosti i tehnologije, da bi se 1993. godine zaposlila u Ministarstvu vanjskih poslova, gdje je najprije radila kao savjetnica u Uredu zamjenika ministra, a potom kao načelnica odjela za Sjevernu Ameriku. 1997. godine odlazi u Veleposlanstvo RH u Kanadi, prvo kako diplomatski savjetnik, a zatim kao ministar savjetnik. Na parlamentarnim izborima 2003. godine izabrana je za zastupnicu u Hrvatskom saboru. 23. prosinca 2003. godine imenovana je ministricom europskih integracija. 18. siječnja 2005. godine postaje voditeljica Državnog izaslanstva za pregovore o pristupanju Europskoj uniji (pregovarački tim). Spajanjem Ministarstva vanjskih poslova i Ministarstva europskih integracija imenovana je ministricom vanjskih poslova i europskih integracija. Na dužnosti ministrice ostala je do 12. siječnja 2008. Za vrijeme njezinog mandata Republika Hrvatska započela je pregovore za članstvo u EU.

U Sjevernoatlantskom savezu Kolinda Grabar Kitarović bila je zadužena za javnu diplomaciju, odnosno za, kako sama kaže, „komunikacijsku strategiju i približavanje NATO-a običnim ljudima“.^[4]

Udana je za Jakova Kitarovića; majka je dvoje djece. Aktivno govori engleski, španjolski i portugalski, a pasivno njemački, talijanski i francuski.

Izvori

Eksterni linkovi

Kolinda Grabar-Kitarović na Wikimedijinoj ostavi

• Službeni website tijekom predsjedničke kampanje Arhivirano 2015-07-13 na Wayback Machine-u

• p
• r
• u

Predsjednici Hrvatske

Predsjednici Sabora NR/SR Hrvatske (1945–1974)

Vladimir Nazor • Karlo-Gašpar Mrazović • Vicko Krstulović • Zlatan Sremec • Vladimir Bakarić • Ivan Krajačić

Predsjednici Predsjedništva SR Hrvatske (1974–1990)

Jakov Blažević • Ivo Perišin • Jakov Blažević • Marijan Cvetković • Milutin Baltić • Jakša Petrić • Pero Car • Ema Derosi-Bjelajac • Ante Marković • Ivo Latin • Franjo Tuđman

Predsjednici Hrvatske (od 1990)

Franjo Tuđman • Stjepan Mesić • Ivo Josipović • Kolinda Grabar-Kitarović • Zoran Milanović