Aksel Paulsen

Aksel Paulsen
Axel Paulsen c. 1895
Aksel Paulsen oko 1895. godine
Datum rođenja(1855-07-18)18. jul 1855.[1][2]
Mesto rođenjaAker[1]
 Norveška
Datum smrti9. februar 1938.(1938-02-09) (82 god.)[1][3]
Mesto smrtiNosoden[1]
 Norveška
PrebivališteNorveška
Državljanstvonorveško
Zanimanjebrzinski klizač

Aksel Paulsen (18. jul 1855 – 9. februar 1938) bio je norveški umetnički[4][5] i brzinski klizač.[6][7] On je izumeo Akselov skok u umetničkom klizanju i držao je svetsku titulu u brzom klizanju od 1882 do 1890. Godine 1976, on je uveden u Svetsku dvoranu slavnih umetničkog klizanja.[8]

Biografija

Akselski skok[9][10][11][12]

Paulsen je rođen u Akeru u blizini Kristijanija (današnjeg Osla) od majke Hagine Olsen (1822–1918) i oca trgovca Johana Petera Paulsena (1820–1887). On je odrastao u Oslu, gde je njegov otac upravljao kafićom. Klizanje je počeo da se bavi u ranoj mladosti, a do 1870. godine već se takmičio u brzinskom i umetničkom klizanju. Godine 1882, on je osvojio Svetsko prvenstvo u brzinskom klizanju u Beču i dobio je dodatnu nagradu u umetničkom klizanju za novi skok, koji je izveo dok je nosio brzinske klizaljke[13] i koji je kasnije dobio ime po njemu. U zimu 1883, Paulsen je otišao u Severnu Ameriku gde je učestvovao u nizu klizačkih događaja. Dana 8. februara 1883. godine održana je trka na otvorenom klizalištu u Vašington Parku, Bruklin, Njujork. Paulsen je pobedio 17 odabranih klizača, najbržih u Norveškoj, Kanadi, Engleskoj i Sjedinjenim Državama, i na toj trci je postavio sledeće rekorde:[2]

  • 1 milja: 3 minuta, 34 3/5 sekundi
  • 5 milja: 19 minuta, 10 sekundi
  • 10 milja: 39 minuta, 7 3/5 sekundi

Početkom 1885. pobedio je na takmičenju u brzinskom i figurnom klizanju u Hamburgu. Dana 26. februara 1885. imao je trku na tri milje protiv još jednog čuvenog klizača Renke van der Zia na klizačkoj trci 1885. u Frognerkilenu. Trka je privukla 20.000 do 30.000 gledalaca i nosila je nagradu od 1800 norveških kruna. Paulsen je pobedio sa više od jednog minuta.[1]

Paulsen je držao svetsku titulu u brzinskom klizanju od 1882 do 1890, kad ju je 1. februara 1890. godien preuzeo Hju Dž. Makormik[14] na takmičenju u tri-trke u Mineapolisu u Minesoti. Osim što je izumio skok akel, on je konstruirao prve moderne klizaljke s metalnim sečivom pričvršćenim na čizmu. Nakon očeve smrti preuzeo je njegov kafić i upravljao njime do 1936. godine zajedno sa svojim bratom Edvinom. Dva puta se ženio, prvo 1885. godine iz Velšanku Katrin Vilijams, a brak je raskinut 1890; i drugi put za Anu Elisu Nikolajsen (1865–1935).[1]

Klizački element aksel

„Aksel” je jedan od poznatih klizačkih termina. Ime potiče od kreatora ovog klizačkog elementa, norveškog brzinskog i umetničkog klizača Akesela Paulsena. On je imao nadimak „najbrži čovek na klizaljkama”. Njegova era počela je 1870-ih, a desetak godina kasnije stvorio je aksel skok. Ovaj skok je slaba tačka mnogih klizača, jer je ne samo težak, već i zastrašujući. To je jedini skok koji se započinje sa prednje ivice. Klizač koji se kreće brzinom od petnaestak kilometara na sat se baca u vazduh, da bi se zakrenuo jedan i po put, i zatim uspravno sleteo na sečivo široko samo četiri milimetra.

Muški klizači su počeli da dodaju ovaj element u svoje programe na prelazu veka, a klizačice su sledile dvadesetak godina kasnije. Dvostruki aksel (dve i po rotacije) prvi je izvršio dvostruki olimpijski šampion Dik Buton.[15] Njegov trener Gustav Lasi bio je prvi koji je predložio ukrštanje nogu u vazduhu - što je učinilo rotaciju bržom i u većoj meri kontrolisanom.

Godine 1978, Kanađanin Vern Tejlor bio je prvi čovek koji je izvršio trostruki aksel na svetskim prvenstvima (tri i po rotacije u vazduhu), iako je američki olimpijac Dejvid Dženkins izvodio trostruke aksele u kasnim pedesetima. Nijedan klizač nije uspešno izveo četvorostruki akel, do sada.

Reference

  1. ^ а б в г д ђ Axel Paulsen. snl.no
  2. ^ а б Axel Paulsen. no.net
  3. ^ Axel Paulsen. speedskatingnews.info
  4. ^ „Japanese skating star Hanyu looks to wider stage as he retires from competition”. Mainichi Shimbun. Chiyoda, Tokyo. 21. 7. 2022. Архивирано из оригинала 21. 7. 2022. г. CS1 одржавање: Формат датума (веза)
  5. ^ „Handbook for Referees − Synchronized Skating − Season 2018–2019” (PDF). ISU.org. 28. 7. 2018. стр. 44. Архивирано из оригинала (PDF) 23. 7. 2018. г. Приступљено 22. 11. 2018. CS1 одржавање: Формат датума (веза)
  6. ^ Мишић, Милан, ур. (2005). Енциклопедија Британика. А-Б. Београд: Народна књига : Политика. стр. 178. ISBN 86-331-2075-5. 
  7. ^ „History of the World Championship Allround Men”. SpeedskatingResults.com. Приступљено 10. 9. 2012. 
  8. ^ World Hall of Fame Members Архивирано на сајту Wayback Machine (20. јул 2019). World Figure Skating Hall of Fame
  9. ^ Miller, Andrea (12. 2. 2018). „US female figure skater 1 of only 3 in Olympics history to land the high-risk triple Axel”. ABC News (на језику: енглески). New York City. Архивирано из оригинала 17. 2. 2022. г. CS1 одржавање: Формат датума (веза)
  10. ^ Victor, Daniel (12. 2. 2018). „Mirai Nagasu Lands Triple Axel, a First by an American Woman at an Olympics”Слободан приступ ограничен дужином пробне верзије, иначе неопходна претплата. The New York Times (на језику: енглески). New York City. ISSN 1553-8095. Архивирано из оригинала 17. 2. 2022. г. CS1 одржавање: Формат датума (веза)
  11. ^ Calfas, Jennifer (12. 2. 2018). „Why Mirai Nagasu's Historic Triple Axel at the Olympics Is Such a Big Deal”. Time (на језику: енглески). New York City. ISSN 0040-781X. Архивирано из оригинала 6. 12. 2022. г. CS1 одржавање: Формат датума (веза)
  12. ^ Princiotti, Nora (12. 2. 2018). „What is a triple Axel? And why is it so hard for figure skaters to pull off?”. boston.com (на језику: енглески). Boston, Massachusetts: Boston Globe. Архивирано из оригинала 15. 2. 2022. г. CS1 одржавање: Формат датума (веза)
  13. ^ Figure Skating Glossary. cbc.ca
  14. ^ Hugh McCormick (D). New Brunswick Sports Hall of Fame
  15. ^ „1948 Olympics Dick Button”. 

Literatura

  • Andersen, Peder Chr. (1948). „Axel Paulsen (æresmedlem)”. Oslo skøyteklubb gjennom 50 år: 1898-1948. Tilgang for norske IP-adresser / Digitalisert på bokhylla.no av Nasjonalbiblioteket. Oslo. стр. 91—92. 
  • Bjørnsen, Knut (1971). „Axel Paulsen – Den første skøytekongen”. Skøytesportens stjerner. Tilgang for norske IP-adresser / Digitalisert på Bokhylla.no av Nasjonalbiblioteket. Oslo: Cappelen. стр. 9—14. 
  • Judd, Ron C. (1. 1. 2009). The Winter Olympics: An Insider's Guide to the Legends, the Lore, and the Games (на језику: енглески). Seattle, Washington: Mountaineers Books. ISBN 978-1594850639. CS1 одржавање: Формат датума (веза)
  • Hines, James R. (22. 4. 2011). Historical Dictionary of Figure Skating (на језику: енглески). Lanham, Maryland: Scarecrow Press. ISBN 978-0810868595. CS1 одржавање: Формат датума (веза)
  • Hines, James R. (20. 3. 2015). Figure Skating in the Formative Years: Singles, Pairs, and the Expanding Role of Women (на језику: енглески). Urbana, Illinois: University of Illinois Press. ISBN 978-0252039065. CS1 одржавање: Формат датума (веза)
  • ISU (20. 6. 2018). ISU Figure Skating Media Guide 2018/19. International Skating Union. Lausanne. Архивирано из оригинала 18. 12. 2019. г. CS1 одржавање: Формат датума (веза)
  • Kestnbaum, Ellyn (21. 5. 2003). Culture on Ice: Figure Skating and Cultural MeaningНеопходна слободна регистрација (на језику: енглески). Middletown, Connecticut: Wesleyan University Press. ISBN 978-0819566423. CS1 одржавање: Формат датума (веза)
  • Mazurkiewicz, Anna; Iwańska, Dagmara; Urbanik, Czesław (27. 7. 2018). „Biomechanics of the Axel Paulsen Figure Skating Jump”. Polish Journal of Sport and Tourism. Warsaw. 25 (2): 3—9. doi:10.2478/pjst-2018-0007. CS1 одржавање: Формат датума (веза)
  • Petkevich, John Misha (1. 3. 1989). „Figure Skating: Championship Techniques”. Sports Illustrated (на језику: енглески). New York City: Penguin Books. ISBN 978-0452262096. CS1 одржавање: Формат датума (веза)
  • Russell, Susan D. (6. 9. 2022). „Yuzuru Hanyu – An icon leaves the competitive stage”. International Figure Skating (на језику: енглески). Denville Township, New Jersey. стр. 22—33. IFSISS22-05. CS1 одржавање: Формат датума (веза)
  • Dianne Holum: The Complete Handbook of Speed Skating. 1984. ISBN 0-89490-051-X.
  • USOC: A Basic Guide to Speed Skating, Griffin Publishers - Torrance, Ca. 2002. ISBN 1-58000-087-8.
  • Barry Publow: Speed on Skates, Human Kinetics Publishers - Champaign, Ill. 1999. ISBN 0-88011-721-4.
  • Matthias Opatz: Taschenfibel Eisschnelllauf (Pocketguide Speedskating), Lotok Publ. - Stedten-upon-Ilm, Germany. 2005. ISBN 3-939088-00-5.
  • Evaluation of Errors in Figures, with Sections on Free Skating and Pair Skating (8th изд.). USFSA. 1976. 
  • Dĕdič, Josef (1974). Single Figure Skating. 
  • Wright, Benjamin T. (1996). Skating in America (1921-1996): The 75th Anniversary History of the United States Figure Skating Association. USFSA. 
  • Boo, Michael (1998). The Story of Figure Skating. Harper Collins. ISBN 0-688-15821-8. 
  • Smith, Beverley (1994). Figure Skating: A Celebration. McClelland & Stewart. ISBN 0-7710-2819-9. 
  • Ogilvie, Robert S. (1985). Competitive Figure Skating: A Parent's Guide. Harper Collins. ISBN 0-06-015375-X. 
  • Johnson, Susan A.: "And Then There Were None". Skating, March/April 1991.
  • Rossano, George. „Mechanics of Lifts”. Ice Skating International. Архивирано из оригинала 13. 3. 2016. г. CS1 одржавање: Формат датума (веза)
  • Hines, James R. (2006a). Historical Dictionary of Figure Skating. Lanham, Maryland: Scarecrow Press. ISBN 978-0-8108-6859-5. Приступљено 27. 2. 2023. CS1 одржавање: Формат датума (веза)
  • Hines, James R. (2006b). Figure Skating: A History. Urbana, Illinois: University of Illinois Press. ISBN 978-0-252-07286-4. 
  • "Special Regulations & Technical Rules Single & Pair Skating and Ice Dance 2022". Lausanne, Switzerland: International Skating Union. June 2022. Retrieved February 26, 2023 (S&P/ID 2022).
  • ISU Constitution & Regulations
  • ISU Judging System Summary
  • „ISU Judging Systems”. International Skating Union. Архивирано из оригинала 29. 3. 2009. г. CS1 одржавање: Формат датума (веза)
  • Scoring System: IJS vs. 6.0 system (US Figure Skating Association)
  • "Understanding the International Judging System" (US Figure Skating Association)

Spoljašnje veze

Aksel Paulsen на Викимедијиној остави.
  • Athlete data of Axel Paulsen
Normativna kontrola Уреди на Википодацима
Međunarodne
  • VIAF
Državne
  • Norveška