Historija Vijetnama | |
Dinastija Hồng Bàng | 2879–258. pne. | Dinastija Thục | 257–207. pne. | Dinastija Triệu | 207–111. pne. | Prva kineska dominacija | 111 pne. – 39 n.e. | Sestre Trưng | 40–43 | Druga kineska dominacija | 43–544 | • Pobuna Gospe Triệu | 248 | Rana dinastija Lý | 544–602 | • Triệu Việt Vương | 248 | Treća kineska dominacija | 602–905 | • Mai Hắc Đế | 722 | • Phùng Hưng | 791–798 | Autonomija | 905–938 | • Porodica Khúc | 906–930 | • Dương Đình Nghệ | 931–937 | • Kiều Công Tiễn | 937–938 | Dinastija Ngô | 939–967 | • Pobuna 12 gospodara | 966–968 | Duinastija Đinh | 968–980 | Rana dinastija Lê | 980–1009 | Dinastija Lý | 1009–1225 | Dinastija Trần | 1225–1400 | Dinastija Hồ | 1400–1407 | Četvrta kineska dominacija | 1407–1427 | • Kasna dinastija Trần | 1407–1413 | • Pobuna Lam Sơna | 1418–1427 | Kasna dinastija Lê | 1428–1788 | • Rani Lê | 1428–1527 | • Obnovljeni Lê | 1533–1788 | • Dinastija Mạc | 1527–1592 | • Južne i sjeverne dinastije | 1533–1592 | • Trịnh-Nguyễn rat | 1627–1673 | Dinastija Tây Sơn | 1778–1802 | Dinastija Nguyễn | 1802–1945 | • Zapadni kolonijalizam | 1887–1945 | • Vijetnamsko Carstvo | 1945 | Indokineski ratovi | 1945–1975 | Podjela Vijetnama | 1954 | • [[Sjeverni Vijetnam|Demokratska Republika Vijetnam]] | 1945–1976 | • Država Vijetnam | 1949–1955 | • Republika Vijetnam | 1955–1975 | • [[Privremena revolucionarna vlada Republike Južni Vijetnam|Privremena revolucionarna vlada]] | 1975–1976 | Socijalistička Republika Vijetnam | od 1976. | Srodne teme | Dinastije Champa | 192–1471 | Popis vijetnamskih monarha Ekonomska historija Vijetnama Prahistorijske kulture Vijetnama | | |
Triệu Thị Trinh (Hán Việt: 趙氏貞), također poznata i kao Triệu Ẩu (趙嫗) ili Bà Triệu (婆]趙, Gospa Triệu) (225–248) bila je vijetnamska ratnica koja je sredinom 3. vijeka vodila nakratko uspješni ustanak protiv kineske države Wu po čijom se vlašću u to doba nalazio sjeverni Vijetnam. Često se opisuje kao “vijetnamska Ivana Orleanska”.[1]
Trieu se tradicionalno opisuje kao žena-div visoka 2,7 m i sa grudima dugim 1,2 m koje je mogla prebacivati preko ramena. Razni vijetnamski izvori spominju da je odrasla kao siroče i živjela sa starijim bratom Trieu Quoc Datom. U dobi od 20 godina je zbog zlostavljanja ubila njegovu suprugu i otišla u planine gdje joj se pridružilo 1000 odmetnika. Poslije se priključila bratovom ustanku protiv kineskih vlasti, došla na čelo ustanika i pružala otpor Kinezima šest mjeseci prije nego što je poražena i nakon čega je izvršila samoubistvo.
U Vijetnamu je smatraju nacionalnom heroinom, te su po njoj prozvane brojne ulice, škole i javni objekti.
Povezano
Izvori
Eksterni linkovi
- Chen Shou. Sanguo Zhi.
- The Birth of Vietnam by Keith Taylor