Monte Albán


Koordinate: 17° 02' 38" sgš, 96° 46' 04" zgd

Ostaci Monte Albána

Monte Albán /bijela planina/ od Zapoteca nazivan Danipaguache (la Montana Sagrada; sveta planina), je drevni grad u Meksiku i prijestolnica zapotečke civilizacije od 500-800 godine, smješten na vrhu 400 metara visokom brijegu sa koje se pruža pogled na dolinu. Osnovali su ga Olmeci oko 700. pne. ili najkasnije 500. pne.

Nalazište

Nalaziste se prostire duž 22 hektara te uključuje središnji trg, dva glavna trga na sjeveru i jugu, piramide, palače, hramove, podzemne prolaze, grobnice, obzervatorij i igralište za igru s loptom.

Te su građevine okružene mnogobrojnim terasama na koje se nalaze na donjim padinama. Jedna rana građevina, tzv. hram plesača, sadrži plitke reljefe koji su poznati pod nazivom plesači. Iako se tako nazivaju ovi reljefi ne prikazuju plesače već ratne zarobljenike koji su žrtvovani te umiru u strašnim mukama. Bogate grobnice su obojane freskama, a spadaju među najelegantnije i najelitnije u zapadnoj hemisferi što ukazuje na moć i bogatstvo kulture Zapoteka.

Uspon i pad

Monte Albán je cvjetao više od jednog milenija, od 500 pr.Kr. sve do 700 g. Grad je bio na vrhuncu oko 500 godine kada je imao više od 30 000 stanovnika. Ovaj je grad bio jedan od prvih pred-Kolumbijskih naselja koji je imao osobine pravoga grada, a karakterizirala ga je gusta naseljenost i strogi urbanizam. Poslije 900 g. grad je počeo propadati iz još nepoznatih razloga. Najviše građevina gradi se kasnom klasičnom periodu odnosno u vrijeme dolaska Zapoteca koji ga naseljavaju oko 500 g.pr.Kr. i doživljava procvat sve do 900, da bi ga između 800. ili 900 pa do 1200 Zapoteci napustili i otišli u Mitlu. U dolini se oko 800. javlja novo pleme, Mixteci, što dovodi do konflikata sa Zapotecima. Ovo bi mogao biti uzrok što Zapoteci napuštaju grad a Mixteci počinju koristiti neke njihove grobnice za pokop svojih vladara. Grad je bio gotovo u potpunosti napušten u vrijeme dolaska Španjolaca u 16. stoljeću.

Historijski pregled

Godina Događaj
oko 800-300. pne. Prva naselja Olmeka.
oko 300. pne. - 1 n. e. Nov period izgradnje u Monte Albanu.
1. n. e. - 900. Zapoteci grade stepenaste piramide.
900. - 1250. Zapoteci napuštaju Monte Alban. Lokalitet postaje groblje.
1250. - 1521. Miksteci se doseljavaju.
1458. Asteci pod Montezumom I (1440-69) zauzimaju Monte Alban.
1521. Španjolski osvajači zauzimaju Oahaku.
1987. UNESCO je uvrstio Monte Alban u Svjetsku baštinu.

Fotografije

  • Oltar
    Oltar
  • Nerestaurirani deo Monte Albana
    Nerestaurirani deo Monte Albana
  • Pogled na glavni trg sa južne platforme
    Pogled na glavni trg sa južne platforme
  • Maska nađena u Monte Albanu (muzej u Oahaki)
    Maska nađena u Monte Albanu (muzej u Oahaki)
  • Stela
    Stela
  • Stela
    Stela
  • Pogled sa južne platforme
    Pogled sa južne platforme
  • Pogled na građevinu M sa južne platforme
    Pogled na građevinu M sa južne platforme

Eksterni linkovi

Monte Albán na Wikimedijinoj ostavi
  • Minnesota State University website Arhivirano 2006-02-19 na Wayback Machine-u
  • Mexican and Central American Archaeological Projects Arhivirano 2006-08-27 na Wayback Machine-u
  • [1] Arhivirano 2011-02-03 na Wayback Machine-u
  • [2] Arhivirano 2011-01-02 na Wayback Machine-u
  • [3] Arhivirano 2010-10-31 na Wayback Machine-u
  • Monte Albán
  • p
  • r
  • u

Hospicij Cabañas u Guadalajari • Grad Maya Calakmul • Camino Real de Tierra Adentro • Utvrda Campeche • Casa Luis Barragán • Ruševine Chichen Itze • Centralni gradski kampus univerziteta UNAM • Rezervat biosfere El Pinacate y Gran Desierto de Altar • Pretkolumbovski grad El Tajín • Rezervat kitova El Vizcaíno • Franjevačke misije Sierra Gorde u Querétaru • Historijski centar i rudnici Guanajuata • Otoci i rezervati u kalifornijskom zaljevu • Historijski centar grada Meksika i Xochimilco • Historijski centar Morelia • Historijski centar Oaxaca i ruševine Monte Albána • Pretkolumbovski grad i nacionalni park Palenque • Arheološki lokalitet Paquimé, Casas Grandes • Samostani na padinama Popocatépetla • Historijski centar Puebla • Rezervat leptira Monarha • Utvrđeni grad San Miguel de Allende i Svetište Atotonilco • Spomenici Santiaga de Querétara • Rezervat Sian Ka'an • Slike na stijenama Sierre de San Francisco • Pretkolumbovski grad Teotihuacán • Nasadi agave i destilerije tekile kod grada Tequila • Spomenici u Tlacotalpanu • Predkolumbovski grad Uxmal • Prahistorijske pećine Yagula i Mitle u Dolini Oaxaca • Arheološki lokaliteti Xochicalcoa • Historijski centar Zacatecasa

Meksička zastava
Nematerijalna svjetska baština Meksika

Indijanska proslava Dana mrtvih • Ritualna ceremonija naroda Voladores • Živa tradicija i spomen mjesta plemena Tolimán naroda Otomí-Chichimeca uključujući Peña de Bernal, čuvara svetog područja

Normativna kontrola Uredi na Wikidati
  • WorldCat identiteti
  • VIAF: 233740833
  • GND: 4140118-9
  • BNF: cb11963898k (podaci)
  • NKC: ge130067