Hatvan
Hatvan | |||
---|---|---|---|
![]() | |||
| |||
Koordinate: 47°40′N 19°40′E / 47.667°N 19.667°E / 47.667; 19.667 | |||
Država | ![]() | ||
Županija | Heves | ||
Vlast | |||
- gradonačelnik | Richárd Horváth | ||
Površina | |||
- Urbano područje | 66.3 km²[1] | ||
Stanovništvo (2015.) | |||
- Urbano područje | 20,366[1] | ||
- Urbana gustoća | 307.2 stan./km²[1] | ||
Vremenska zona | UTC+1 (UTC+2) | ||
Poštanski broj | 3000 | ||
Pozivni broj | (+36) 37 | ||
Službene stranice www.komarom | |||
Karta | |||
![]() ![]() Hatvan |
Hatvan (njemački: Hottwan) je grad na sjeveru Mađarske od 20,366 stanovnika.[1], koji administrativno podpada pod Županiju Heves.
Geografija
Hatvan leži na sjeveru zemlje, na rijeci Zagyvi u podnožju masiva Mátra. Grad je udaljen oko 60 km sjeveroistočno od Budimpešte, zbog tog je i dobio ime, jer se šezdeset na mađarskom kaže hatvan.
Historija
Hatvan je izrastao u srednjem vijeku od 12. do 13. vijeka, zbog sigurnog gaza preko rijeka Zagyve. Od 1264. u Hatvanu djeluje samostan premonstratenškog reda, do 15. vijeka Hatvan je izrastao u značajno trgovište. Od 1544. do 1686. Hatvan je bio pod osmanskom vlašću.
Od 1746. Hatvan je feud grofa Antala Grassalkovicha, koji je u njestu sagradio dvorac, i doselio brojne njemački koloniste iz Kölna i Triera. U sljedećim godinama u Hatvanu je proradila predionica pamuka, a nakon izgradnje željezničke pruge do Hatvana u grad se doselilo i puno talijanskih i čeških radnika, kao i grčkih i židovskih trgovaca. Od kad je izgrađena šećerana 1889. odpočela je industrijalizacija grada.
Hatvan je nakon Drugog svjetskog rata 1945. dobio status grada.
Pobratimski gradovi
Finska, Kokkola
Nizozemska, Maassluis
Njemačka, Tavarnelle Val di Pesa
Poljska, Jarocin
Rumunjska, Târgu Secuiesc
Izvori
Vanjske veze
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/4/4a/Commons-logo.svg/15px-Commons-logo.svg.png)
- Službene stranice Hatvana (hu)